Promocija publikacije “Žena/majka u vremenu rata”

• 18 Oktobra, 2012

     U četvrtak, 18.10.2012. godine, u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu upriličena je promocija publikacija ”Žena/majka u vremenu rata: bogatstvo vrela vrijednosti, dostojanstva, osjećajnosti, hrabrosti, mudrosti i plemenitosti žene/majke u Bosni i Hercegovini”.

Svečani prijem uprličen je kako bi se uručile nagrade za najuspješnije literarne i likovne radove osnovaca, srednjoškolaca, studenata i ostalih građana BiH. Organizatori projekta na čelu sa inicijatorom prof.dr. Farukom Čaklovicom istakli su kako su zadovoljni odzivom na konkurs, na koji je pristiglo više stotina likovnih i literarnih radova, a koji su bili podijeljeni u više kategorija (osnovna škola, srednja škola, studenti i građani BiH). Na konkurs su se mogli odazvati i naši državljani iz Dijaspore, ali zbog malog broja pristiglih radova, stručna komisija je odlučila da u toj kategoriji ne proglašava pobjednika. Inače, ovaj projekat iniciran je obilježavanjem 20. godišnjice od opsade Sarajeva, najduže opsade jednog grada. Na prijemu su se obratili istaknuti članovi naše akdemske zajednice – prof. dr. Ugo Vlaislavljević, prorektor za međunarodne odnose, prof. dr. Faruk Čaklovica, inicijator Projekta, prof. dr. Fatima Lačević, predsjednica Organizacionog odbora i dr.

Nagrade su uručili: u kategoriji najuspješnijih literarnih radova osnovaca doc. dr. Sanjin Kodrić, uz prigodno obraćanje; u kategoriji najuspješnijih literarnih radova srednjoškolaca prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, također uz prigodno obraćanje; u kategoriji naujspješnijih literarnih radova studenata i građana BiH prof. dr. Hanka Vejzović, uz prigodno obraćanje, te u kategoroji likovnih radova osnovaca (I grupa do V razreda i II grupa od V do VIII) profesorica Amra Zulfikarpašić.

Prvonagrađeni svih kategorija imali su priliku počastiti publiku dijelovima svojih literarnih ostvarenja.

Nakon svečane promocije upriličen je i koktel za nagrađene učenike, studente i građane, te ostale goste.

Nekoliko učenika iz naše škole je učestvovalo svojim literarnim radovima u ovom Projektu. U ovom članku objavljujemo rad koji je školska komisija odabrala kao najuspješniji, a napisao ga je učenik Rijad Sablja.

MOJA MAJKA BRANITELJICA BOSNE I HERCEGOVINE

     S ponosom pišem o svojoj majci, ženi kojoj dugujem život i sve ono što sam sada. Na njenom licu tek poneka bora svjedoči o svemu onome što je preživjela. Mnogo toga je ona prevalila preko svojih leđa. Kao da nije bilo dovoljno što je protjerana iz svog doma, iz svog grada, nego je i mladost protjerana iz njenog života. Jednom su mi rekli da je preko noći postala odrasla žena. Uvijek sa sjetom priča o svojim izgubljenim prijateljima, njihovim druženjima i tako ih čuva od zaborava. Čuva u sjećanju njihova lica. Bila je ona hrabra, tada kad je promrzla i gladna čekala u redu za vodu, strahujući od granata. Sa svojih sedamnaest išla je kroz ”tunel života” po hranu i skupljala kišnicu za pranje veša. Kad sve to slušam shvatam koliko sam ja bezbrižan jer osim učenja i igranja i nemam drugih briga. Braniti zemlju ne znači samo da imate pušku u ruci, nego i da pišete pjesme uz svijeću, pravite pitu od ničega i samim svojim postojanjem prkosite neprijatelju. Pa, kako da shvatim da u vrijeme kad stalno padaju te neke granate i ubijaju ljude opet neko smije biti vani. Nepojmljivo je to za mene. Ne shvatam kako je to kad šalješ pisma bez adrese Crvenom križu u nadi da će oni naći tvoje najmilije. Kako se nadati kad nada ne postoji. Kako je to nositi dva broja manju obuću i ići u školu, kako je to izgubiti osmijeh – nepojmljivo je meni. Zato moja majka kao stražar bdije nad mojim životom i zato se pored nje ničega ne bojim. Ovo je jedan od načina da izrazim zahvalnost svojoj mami. Sretan sam jer je baš ona moja mama. I sigurno još ima ovakvih mama u našoj Bosni i Hercegovini. Mnogo su mame bez puške u ruci ipak bile braniteljice naše domovine. I to što su nas rodile jedan je od načina da brane svoju domovinu.

 

RIJAD SABLJA, VII₂

Osnovna škola ”Šejh Muhamed-efendija Hadžijamaković”

Stari Grad, Sarajevo